Često postavljana pitanja

• Da li Akvariji 70l-160l može dobro funkcionirat sa unutrašnjim filterom i imati urednu i zdravu vodu i dobru okolinu za tropske ribice (recimo 20-25 ribica, neonke,guppy,cory,ancistrus,micro rasbore i slično) ili je nužno kupovati skupe vanjske karnister filtere. Pitanje je iz razloga kada na internetu istražiš jaku filtraciju, puno se priča da su karnister filteri nužni i jedini obavljaju kvalitetno filtraciju. No opet ako popratiš na you tube-u svjetske uzgajivače i entuzijaste znaju držat ogromne akvarije sa dva spužva filtera. Mislim da bi mnogim početnicima (ako se uzme da znamo osnove cikliranja i šta dobre bakterije rade u filteru)bilo zanimljivo profesionalno a opet praktično objašnjenje.

Hvala Vam na zanimljivom pitanju! Kada gledamo akvarij gdje su ribe primarne, osnovna teza je da filtracije ne može biti previše. Vanjski filteri su tu u prednosti jer sadrže više filter materijala od unutarnjih filtera i zbog toga ih kolege akvaristi preporučuju. Najbolja filtracija u akvaristici je "sump" filtracija. Sump je akvarij napunjen filter materijalom koji se nalazi ispod glavnog akvarija i povezan je cijevima za dovod i odvod vode. U tom slučaju sump se može napuniti velikom količinom mehaničkog i biološkog filter materijala koji će efikasno odstraniti amonijak, nitrite pa čak i nitrate. Ako se dobro postavi, takav filter se ne mora čistiti godinama. Kod uzgoja riba (npr diskusi, fancy guppy itd..) filtracija treba biti nježna za mlađ i treba se lako održavati. Tu su spužva filteri prikladni jer se lako vade i peru (uzgojni akvariji su bez podloge i dekoracija pa je lako izvaditi čitav filter), prikladni su za mlađ jer ih ne mogu usisati i mlađ se može hraniti bakterijskim filmom s površine filtera. Kako se kod uzgoja radi o većem broju akvarija, uzgajivačima je ekonomično rješenje spužva filtracija pogonjena jednom zračnom pumpom za sve akvarije. U takvim sustavima rade se česte izmjene vode ili izmjene kap na kap, pa to doprinosi odgovarajućim parametrima vode. Postoje akvariji koji funkcioniraju bez filtera. Primjer je Walstad metoda low tech akvarija gdje se koristi bogat supstrat i postav s velikom količinom biljaka. U takvim akvarijima primarna filtracija se vrši putem podloge i biljaka, dok protočna pumpa ili zračna pumpa osiguravaju protok vode, ali ne možete držati veliku količinu riba. Veća količina riba zahtijeva veći filter, pogotovo ako nema biljaka u akvariju. Nije nužno da idete na veći filter ako trenutni dobro radi u vašem akvariju. Veći filteri omogućuju duži period između čišćenja i podržavaju veću količinu riba. Ali ako ste zadovoljni sa ribama koje imate i ne hranite ih puno, uz dodatak biljaka koje će filtrirati vodu, nećete imati problema sa unutrašnjim filterom.

• Dobar dan. Imam pitanje u vezi co2 i bućkanja vode na površini. Trenutančno imam akvarij od 60l i koristim fluval c2 hang on filter i koliko god povećavam pritisak co2 svejedno ga nemogu podići preko 10ppm, a u drugu ruku nebi htio da mi se ribe uguše. Diffuser se nalazi ispod filtera. Da li je dobro da bude tok vode na površini ili da ga eliminiram? Parametri vode trenutačno su GH:15, PH:7.5, KH:16, NO2:0, NO3:20

Poštovani, smanjite bućkanje vode na površini kako vam se ne bi "izbijao" CO2. Savjetujemo Vam da kupite indikator količine CO2 (tzv. dropchecker) i tekućinu za njega. Plava tekućina u dropceheckeru označuje da je količina CO2 premala, a žuta da je previsoka. Zelena boja označava idealnu količinu CO2 i u tom slučaju ribe su sigurne. Parametri vode su dobri. Tvrdoća je blago povećana, što ima za posljedicu nešto slabije otapanje CO2, ali to Vas ne treba zabrinjavati.

• Kupili smo akvarij, plastične biljke, ribice, školjke i pumpu. Ribice su nam se razbolile nakon par dana i uginule. Gdje smo pogriješili?

Ni jedan akvarij se ne može pokrenuti bez procesa koji se zove cikliranje. To je naziv za vremenski period pokretanja akvarija bez riba za vrijeme kojega se stvaraju dobre bakterije koje razgrađuju otrovni amonijak i nitrite kojeg ribe ispuštaju, na neotrovne nitrate koji su hrana biljkama. Ukratko, kada kupite akvarij, ne smijete odmah ubaciti ribe! Potrebno je pokrenuti akvarij sa podlogom, živim biljkama, filterom i rasvjetom. Poželjno je dodati sredstvo za start akvarija kako bi ubrzali cikliranje. Nakon 3-4 tjedna neprekinutog rada, akvarij je spreman za ribe.

• Razmišljamo o morskom akvariju. Akvarij bi bio ugrađen u zid. Dimenzije otvora u zidu su dužina 100cm, širina 20cm i visina 90cm. Da li je tako nešto izvedivo?

Na žalost, minimalna širina za morski akvarij je 40-50 cm na dužinu od 100cm. Morate računati da živim organizmima treba prostora i da nije dobro stavljati ribe u takve uske prostore. Ribama treba prostor za plivanje i u ovakvim uskim prostorima se mogu ozlijediti. Koralji će brzo prerasti i zagušiti protok u uskom akvariju. Filtracija u morskom akvariju se odvija u tzv. "sumpu", koji je u principu još jedan akvarij ispod glavnog akvarija gdje se nalazi sva tehnika potrebna za filtraciju i održavanje parametara vode.

• Koliko riba mogu staviti u akvarij?

Broj riba ovisi o veličini akvarija. Za bettu borca je dovoljno 30L, za Malawi ciklide je minimalna litraža 200-250 litara, za zlatne ribice akvarij ne smije biti manji od 100l po ribi jer narastu vrlo velike, puno zagađuju vodu i suprotno onome što ćete čuti u pet shopovima, nisu za početnike! Zlatne ribice se najbolje osjećaju u vrtnim jezercima i tamo ih je najlakše održavati. Preporučamo da posjetite www.jezerca.net za više informacija o tome. Ponegdje se može naći kalkulator koji se vodi cm ribe po litri, ali to nije ispravno. Određene vrste su teritorijalne i zahtijevaju akvarij sa većom površinom dna (npr. američki ciklidi), dok su druge vrste jatne ribe i najbolje se osjećaju u jatima od 10, 15 i više primjeraka iste vrste (npr. neonke, tetre, corydorasi i slično). Prije kupnje riba preporučamo istražiti prirodno ponašanje vrsta koje namjeravate kupiti kako bi mogli adekvatno pripremiti akvarij.